Bogdanjuša (Bogdanuša)
Autohtona je sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta, koja redovito daje kvalitetno vino. Bujnog je rasta i daje redovite, dobre prinose. Dozrijeva u 3. razdoblju. Koristi se za proizvodnju sortnog vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana, što se povezuje sa tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.
Koncentracija sladora je 17 – 20% i ukupna kiselost od 6,5 do 7,5 g/l.
Kuč (Trbljan)
Ova bijela sorta se smatra autohtonom dalmatinskom sortom.Bujna je i visokorodna sorta. Vino je harmonično, s nježnom ugodnom sortnom aromom. Dozrijeva u 4. razdoblju.
Koncentracija sladora je 15-18% i ukupne kiselosti od 6 do 8 g/l.
Pošip
Ova bijela sorta grožđa porijeklom je sa otoka Korčule, a sve više se uzgaja i kod nas na Hvaru. Ime je vjerojatno dobio zbog šiljastog oblika bobica koji podsjeća na izduženu stranu (šip) oruđa za obradu tla (mašklina). Rodnost mu je redovita i vrlo dobra. Pošip daje tipično jako i aromatično dalmatinsko vino. Dozrijeva u 2. razdoblju.
Koncentracija sladora je od 17 do 25%, a ukupna kiselost od 6,0 do 8,5 g/l.
Maraština (Rukatac)
Ova je sorta od svih bijelih najraširenija u Dalmaciji. Na Korčuli, ali i na nekim drugim mjestima je zovu rukatac, jer oblik grozda podsjeća na tijelo sa dvije ruke. Porijeklo nije razjašnjeno. Moguće je da je autohtona sorta, ali i da se radi o jednoj od malvazija iz Italije. Zovu ga i žensko vino, jer su alkoholi umjereni i ima cvjetni miris. Dozrijeva u 3. razdoblju.
Koncentracija sladora je od 18- 24%, a ukupna kiselost 4-7 g/l.
Darnekuša (Drnekuša)
Autohtona je crna sorta otoka Hvara, uzgaja se u Ageru, sporadično na području hvarskih Plaža te Vorhu (vrhu otoka). Dozrijeva u 3. razdoblju.
Koncentracija sladora je od 17 do 19%, a ukupna kiselost od 6 do 7 g/l.
Plavac mali
Sorta je koja od svih hrvatskih autohtonih ima najjače adute za uspoređivanje sa čuvenim svjetskim sortama. Ne zna se točno porijeklo, ali genetskom je analizom dokazano da su mu roditelji dobričić i crljenak (zinfandel). Moglo bi se kazati da je to sorta koja daje bolje rezultate što su gori uvjeti (plaže), dok u dubokim tlima Starogradskog polja teško dozrijeva. Dobre rezultate daje i na terasastim vinogradima oko Svirača.
Vina od plavca su bogata ekstraktom i imaju visoki postotak alkohola te su sposobna dugo godina napredovati u bačvi i boci. Dozrijeva u 4. razdoblju.